Moj grad
Međunarodni dan reka: Stanje obala u okolini Požarevca
Foto: V.S./Boom93
Četrnaesti mart se obeležava kao Međunarodni dan reka, posvećen zaštiti i očuvanju reka širom sveta. Grad Požarevac se nalazi između tri velike reke – Dunava, Velike Morave i Mlave – koje su sve više izložene različitim oblicima zagađenja.
U Požarevcu i Kostolcu ne postoje kolektori za otpadne vode, pa se sva kanalizacija ispušta direktno u rečna korita. Podsetimo, 21. juna 2022. godine potpisan je ugovor za izgradnju postrojenja za preradu otpadnih voda. Ugovor su potpisali tadašnji ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Tomislav Momirović, gradonačelnik Saša Pavlović, predstavnik Nemačke razvojne banke (KfW) Rojdiger Hartman i tadašnji direktor JKP „Vodovod i kanalizacija“ Aleksandar Dimitrijević. Više od tri i po godine kasnije, Požarevac još uvek nema osnovnu dozvolu za izgradnju postrojenja, koje bi trebalo da reši decenijski problem kanalizacije. U Srbiji se trenutno obrađuje oko 15% otpadnih voda, dok preostali deo završava u rekama.
Pored kanalizacije, značajan izvor zagađenja predstavlja poljoprivreda. Pesticidi i veštačka đubriva dospevaju u reke spiranjem sa njiva ili putem eolske erozije, kada vetar prenese čestice zemljišta u vodotok.
Još jedan faktor koji utiče na kvalitet i temperaturu vode jeste termalno zagađenje. Voda iz Dunava koristi se za hlađenje sistema u termoelektrani Kostolac. Prema studiji ISK of Thermal Pollution of the Danube Passing Through Serbia Due to Thermal Power Plants, zabeleženo je da je temperatura vode nizvodno od Kostolca za oko jedan stepen viša od temperature vode uzvodno, u okolini Smedereva, što može uticati na ekosistem reke. Voda koja se ispušta iz elektrane kroz kanal poznat kao “Topla voda” ponovo se vraća u vodotok. Kanal je delimično zapušten i u njemu se nalazi smeće koje završava u koritu reke, dodatno utičući na kvalitet voda.
Divlje deponije u neposrednoj blizini rečnih korita dodatno utiču na kvalitet voda. Prema podacima izloženim u Planu razvoja Grada Požarevca, u seoskim i prigradskim naseljima registrovano je više od 26 divljih deponija, na kojima se nalazi preko 1.000.000 m³ otpada nedefinisanog morfološkog sastava. U ovom otpadu prisutan je i deo opasnog materijala, uključujući medicinski otpad, elektronski otpad, azbest, otpadna ulja i automobilske gume. Otpad sa deponija često se raznosi i završava u rekama, dok komunalni i životinjski otpad koji stanovnici bacaju direktno u reke dodatno doprinosi zagađenju.

bb8
16.3.2026. 11:18
Da se nadovezem i na clanak od pre neki dan o cuvanju reka. Mi smo jednostavno, los, nevaspitan narod, materijalizam i samozivost na vrhuncu! Dok se ne promenimo, tj svest, nista se nece dogoditi ne samo po pitanju reka, isto se odnosi na sve sfere zivota, ovo je samo okom vidljivo. Uzmite primer nasih reka u komsiliku, Dunav, Kostolac, Malva, Morava, ljude pobogu mrzi da spakuju djubre u dzak i odnesu u kontejner, nego ili ostave uz obalu ili bace direktno u reku. Kao da ce svet da se zavrsi kada oni odu na onaj svet, sta ostaje deci, pobogu ti dete vaspitavas da se tako ponasa?! Nece biti te prirode vise kako je krenulo. Naredne generacije ce snositi posledice zbog lenjosti i nepostovanja prirode. Mi smo samo treptaj oka u istoriji ove planete a nanosimo jos stetu kao da nam je nesto skrivila. Bitno da se pocepa gajba piva, blutut zvucnik tresti, prase da se pojede i posle vozi kuci pijan ostavi djubre itd. Prilaz vikend naselju stari kostoalc usce mlave, na pocetku dame deponija. Toliko o tome. Kao idemo u prirodu na reku... Tuga sve u svemu. 500 godina u svesti kasnimo za Evropom bar sto se tice ekologije itd.
Rok
16.3.2026. 16:04
Sve rečeno kako jeste ! Svaka čast na tekstu, ništa ne bi dodao !!! Veliki pozdrav !
16.3.2026. 18:27
Cela Srbija pliva u plastiki i smecu.Imamo tako lepu prirodu, ali vecina nas Srba nije briga sto je okolina u kojoj zivimo raspada se od smeca Najvise me uzbudjuje da roditelji ne vaspitaju svoju decu da se smece baca u kontenjer, a ne na ulicu, reku, travnjak itd Ljudi kupite svoje a i tudje smece, da zastitimo nasu prirodu
Zeleni
16.3.2026. 20:50
Prvi put je na česmi kod petrovačke obilaznice voda bila zagađena prošle godine, a sada je to redovna pojava što je direktan posledica zagađenja Morave.
Kolja
17.3.2026. 07:12
Morava je jako blizu grada ali niko je ne posećuje Da je samo malo sređena obala za šetnju imali bi građani gde da provedu jedan lep dan u prirodi uz reku Nikad nije bilo sređeno ali je bio jedan lep restoran koji je u sezoni uvek bi pun Bilo je mladih sa decom i stari Danas ni toga pored Morave nema Nisu to velika ulaganja ali niko od četnika grada ne razmišljao tome
beli
17.3.2026. 10:11
treba nesto da se preduzme pod hitno, od priče i tekstova nema vajde, ko je zaduzen uopste za ekologiju
Sunder
17.3.2026. 11:49
Katastrofalno stanje zagađenosti reka. Tuga. Južna Morava je najbolji dokaz za to,dovoljno je samo proći i pogledati šta ostaje po obalama,granama vrba i ostalih drveća nakon pada nivoa vode. Šta se sve izbacuje u manje rečice koje sve to povuku kasnije u nju. Na obalama se izbacuju čitave traktorske prikolice šut-a i plastike,đubreta...