Moj grad
Sezonsko cveće za terase i bašte: Saveti za sadnju, negu i pravilan izbor biljaka
Foto: Ilustracija/Pixabay
Sezonsko cveće je najčešći izbor za uređenje terasa i balkona, pre svega zbog ograničenog prostora u saksijama, objašnjava Lazar Đurović, master inženjer pejzažne arhitekture iz Kostolca. Kako navodi, jednogodišnje biljke su najpogodnije jer njihov vegetacioni period traje u okviru jedne kalendarske godine.
Setva na otvorenom obavlja se u martu i aprilu, nakon kasnih prolećnih mrazeva, dok cvetanje traje od maja do prvih mrazeva. Kao praktično rešenje, mnogi se odlučuju i za kupovinu gotovog rasada od lokalnih proizvođača. Među najzastupljenijim vrstama su muškatle, devojačko srce, petunije, surfinije, kadife i belagone.
„Najbolja mešavina supstrata za sadnju biljaka je baštenska zemlja, kupovni supstrat i pesak u odnosu 3:2:1“, ističe Đurović, uz napomenu da se mogu dodati perlit ili vermikulit radi bolje poroznosti, posebno kod biljaka koje ne podnose zadržavanje vode.
Tokom letnjih meseci cveće zahteva svakodnevno zalivanje, i to u jutarnjim ili večernjim satima, odstajalom vodom, kako bi se izbegao stres za biljke. Za osunčane balkone i terase preporučuju se vrste poput begonije, muškatli, kaliope, belagona, petunija, surfinija, kadife, verbene i cinije.
Redovno održavanje je ključno za zdrav izgled biljaka. „Ukoliko primetite oštećenja ili promene na listovima, stablu ili cvetovima, najbolje je posavetovati se sa stručnim licem“, kaže Đurović, dodajući da se zaštita sprovodi primenom odgovarajućih preparata, poput insekticida, fungicida ili adekvatne prihrane.
Sadnja sezonskog cveća u bašti najčešće se obavlja krajem aprila i početkom maja, dok se u oktobru preporučuje zamena dvogodišnjim vrstama, među kojima su carevo oko, jagorčevina, bela rada i spomenak.
Biljke u saksijama i u bašti najčešće se đubre veštačkim đubrivima, tečnim ili u granulama, koja se rastvaraju u vodi prema uputstvu proizvođača. Prihranjivanje sezonskog cveća koje intenzivno cveta obavlja se tokom cele vegetacije, dva do tri puta mesečno, čime se poboljšava otpornost biljaka i njihov dekorativni izgled.
Za polusenovite i senovite prostore preporučuju se vrste poput minđušice, lepog jove, impatiensa i pojedinih begonija, dok se u takvim uslovima mogu saditi i perene kao što su dicentra, astilbe i iberis.
Đurović naglašava da je prilikom izbora biljaka važno uskladiti njihove potrebe sa uslovima sredine.
„Treba uzeti u obzir sunce, senku i vetar, kao i zahteve biljaka. Za više spratove biraju se biljke sa krupnijim cvetovima kako bi bili vidljivi i sa nižih spratova“, navodi on. Česte su i kombinacije više vrsta u istoj posudi, uz vođenje računa o visini, vremenu cvetanja i drugim osobinama, kako bi se dobio skladan i prijatan prostor za odmor i relaksaciju.

Profesor
21.4.2026. 11:37
Sve je lepo objasnio. Svaka cast!