BBC News
Na Kosovu se navikli na reč 'kriza': Vanredni parlamentarni izbori 7. juna
aljbin kurti
Skupština Kosova nije izabrala predsednika zemlje, što automatski znači održavanje novih parlamentarnih izbora - biće to treći u poslednjih godinu i po dana.
Iz krize u krizu.
Stanovnici Kosova će treći put u nešto više od godinu dana imati priliku da glasaju za predstavnike u skupštini.
Vanredni parlamentarni izbori održaće se 7. juna, potvrdila je vršiteljka dužnosti predsednice Kosova Aljbuljena Hadžiju.
„U demokratiji gde je institucionalni put blokiran, reč se vraća građanima., a odgovornost je na svima", poručila je Hadžiju.
Biće to čak peti izbori u 16 meseci, računajući i dva kruga glasanja za predstavnike u lokalnim samoupravama.
U utorak, 28. aprila, bilo je grozničavo u Skupštini Kosova.
Do ponoći su poslanici partije Samopredeljenje Aljbina Kurtija pokušavali da pronađu dovoljan broj glasova kako bi bio izabran predsednik Kosova, a samim tim izbegnuti novi izbori i još jedna kriza.
Sednica je počinjala, pa prekidana.
Poslednji pokušaj bio je u 23 sata, samo 60 minuta pre roka.
I on je propao.
Reč „kriza" postala je gotovo svakodnevica u političkom životu Kosova.
Traje više od godinu, jer je još od februara 2025. trajao rekordan niz pokušaja da se formira skupština, a potom i vlada.
Posle dva ciklusa parlamentarnih izbora, održanih u prethodnoj godini, Kosovo je sredinom februara 2026. dobilo skupštinu, potom i vladu.
Stranka Samopredeljenje dosadašnjeg premijera Kurtija osvojila je najviše glasova na potonjim parlamentarnim izborima, ali ne dovoljno da ima većinu u skupštini.
Obezbedio je dovoljno glasova u skupštini da počne treći premijerski mandat, ali time nije okončan izbor vladajućih organa - poslanike je čekalo i glasanje za izbor predsednika Kosova.
Prema prvobitnoj odluci, najkasnije do 5. marta trebalo je izabrati naslednika ili naslednicu dosadašnje predsednice Kosova Vjose Osmani, kojoj je istekao mandat.
Ali poslanici danima nisu mogli da se usaglase oko predloga kandidata.
Osmani je 6. marta raspustila skupštinu, najavljujući nove vanredne palamentarne izbore.
Odlukom Ustavnog suda, poslanici su dobili novi rok - da se do 28. aprila dogovore i pronađu rešenje.
Bezuspešno.
Na vanrednoj sednici skupštine 28. aprila, poslednjoj u predviđenom roku, opozicione klupe su mahom bile prazne i predsednik Kosova opet nije izabran zbog nedostatka kvoruma.
„Oni (opozicija) su svesni da izbori nisu rešenje i ne žele odgovornost, ne žele vlast, ali ne žele da i mi to imamo.
„Međutim, o tome ne odlučuju oni, već narod Kosova, koji nas sve više podržava", poručio je Aljbin Kurti, sada premijer u tehničkom mandatu.
Aljbuljena Hadžiju iz Kurtijeve stranke je potom imala konsultacije sa političkim akterima o mogućem datumu održavanja vanrednih izbora za kosovski parlament.
Pošto izbori moraju da budu održani u roku od 45 dana određeno je da se održe početkom juna.
Kurti u klin, opozicija u ploču
Za nominovanje kandidata za predsednika Kosova potrebno je najmanje 30 potpisa poslanika, a sednica za izbor se saziva kada postoje najmanje dva kandidata.
Da bi se izabrao predsednik, u prva dva kruga glasanja potrebno je 80 glasova, a u trećem najmanje 61 od 120 poslanika, koliko ih je u skupštini.
Gotovo sve opozicione stranke bojkotovale su i poslednju sednicu, optužujući vladajuće Samoopredeljenje da je kršilo Ustav tokom prethodnog pokušaja izbora kandidata za predsednika.
Sednici nisu prisustvovali ni poslanici Srpske liste, najjače stranke zajednice Srba na Kosovu, koju pozdržava zvanični Beograd.
Na decembarskim izborima ona je osvojila devet od 10 mandata predviđenih za srpsku manjinu.
„Demokratski savez Kosova (LDK) smatra da je ovo jednopartijski šou koji ne služi interesima Republike i u njemu ne učestvujemo“, izjavio je Ljumir Abdidžiku, predsednik opozicione partije koju je osnovao Ibrahim Rugova.
- Izabrana nova Vlada Kosova, Kurti ponovo premijer, u kabinetu i jedan Srbin
- Prvostepene presude za Banjsku: Doživotne kazne za dvojicu optuženih, trećem 30 godina zatvora
- Kosovo: Šta menjaju zakoni o strancima i o vozilima
Ko se sve pominjao kao mogući predsednik?
Posle vanrednih parlamentarnih izbora, održanih u decembru 2025, politički savetnik Iljir Deda izjavio je za BBC na srpskom da će od Kurtija zavisiti da li će Osmani ponovo biti predsednica.
„On je dobio jasan legitimitet i nastaviće dosadašnju politiku.
„Opozicione partije će prihvatiti svaku kandidaturu, jer ne bi mogle, usled unutrašnjeg haosa u koji ih je rezultat bacio, da priušte nove izbore koje bi sve izvesnije izgubile", izjavio je Deda.
Osmani je krajem 2025. rekla da želi da se kandiduje za još jedan mandat, ali Samoopredeljenje, koje ju je predložilo kada je i postala predsednica, sada je njeno ime ignorisalo.
Ni opozicione stranke nisu blagonaklono gledale na Osmani, zbog, kako su joj zamerali, njene „pristrasnosti u korist Vlade (Kurtija)“.
Kurti je ranije izjavio da veruje da bi Murat Jašari, sin Rifata Jašarija i član porodice Adema Jašarija, bio odgovarajući za mesto predsednika.
Jašari je poručio da nema takve političke ambicije.
U međuvremenu je Samoopredeljenje za novog predsednika predložilo aktuelnog ministra spoljnih poslova i dijaspore Gljauka Konjufcu.
Samoopredeljenje je potom pozvalo dve najveće opozicione stranke, LDK i Demokratsku partija Kosova (PDK), (nekada ju je vodio Hašim Tači, koji pred Haškim sudom čeka presudu za ratne zločine) da predlože tri zajednička, nestranačka i „ujedinjujuća“ imena za predsednika.
Opozicione stranke su se oglušile o Kurtijev predlog.
Pogledajte gostovanje Vjose Osmani u televizijskoj emisiji BBC „Hard Tok" (Hardtalk) iz 2021. kada je postala predsednica Kosova
Osamnaest godina posle proglašenja nezavisnosti, Kosovo je priznalo oko 100 zemalja. Ipak, tačan broj nije poznat.
Priština navodi brojku od 121 zemlje, a u Beogradu kažu da ih je daleko manje.
Među zemljama Evropske unije koje nisu priznale Kosovo su Španija, Slovačka, Kipar, Grčka i Rumunija, a kada je reč o svetskim silama, to su Rusija, Kina, Brazil i Indija.
Kosovo je od 2008. godine postalo član nekoliko međunarodnih organizacija, kao što su MMF, Svetska banka i FIFA, ali ne i Ujedinjenih nacija.
BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.
Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]
- Kosovo ponovo glasa: Između nade, razočaranja i neizvesnosti
- Izbori na Kosovu: 'Politički zemljotres', kriza opozicije i Kurtijev (verovatni) treći mandat
- Ibrahim Rugova, borac za nezavisnost Kosova koji se protivio nasilju
- Vjosa Osmani - američki đak u „prljavoj" kosovskoj politici
- Tužilaštvo u Hagu traži 45 godina zatvora za Tačija, on tvrdi: 'Nevin sam'
- Kako je martovsko nasilje 2004. promenilo život i politiku na Kosovu
