BBC News

Odbijen zahtev da se Mladić pusti iz Haga, 'ima potrebnu negu'


                    Ex-Bosnian Serb military chief Ratko Mladic arrives in the courtroom prior to the hearing of the final verdict on appeal against his genocide conviction over the 1995 Sre

Ex-Bosnian Serb military chief Ratko Mladic arrives in the courtroom prior to the hearing of the final verdict on appeal against his genocide conviction over the 1995 Sre

Mladić, bivši komandant Vojske Republike Srpske, u junu 2021. osuđen je na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida u Srebrenici i ratnih zločina u Bosni i Hercegovini.

Ex-Bosnian Serb military chief Ratko Mladic arrives in the courtroom prior to the hearing of the final verdict on appeal against his genocide conviction over the 1995 Srebrenica massacre
AFP via Getty Images
Ratko Mladic has been in detention since 2011 and lost his appeal 10 years later

Ratko Mladić neće biti ranije pušten iz zatvora u Hagu zbog narušenog zdravlja, saopštila je sutkinja Grasijela Gati Santana, predsednica Međunarodnog rezidencijalnog mehanizma za krivične sudove u tom gradu.

Iako je sud prethodno donosio i drugačije odluke po pitanju prevremenog puštanja osuđenih za ratne zločine zbog ugroženog zdravlja, Mladićev slučaj je „drugačiji", navodi se u saopštenju.

Uslovi lečenja u zatvorskoj bolnici su na nivou koji bivšem generalu Vojske Republike Srpske osuđenom za genocid i ratne zločine „maksimalno garantuje komfor" i pritvor neće ugrožiti njegovo stanje.

„Nema dodatnih dostupnih terapija koje već nisu dostupne u Holandiji", zaključila je sutkinja.

Mladićevo stanje je „vrlo ozbiljno, pogoršava se i on se bliži smrti", ali je zasnovano na hroničnim i višestrukim bolestima, a ne na akutnom oboljenju koje brzo napreduje i dovodi do smrti, obrazložila je.

Dodaje da je bivšem generalu, osuđenom zbog genocida u Srebrenici 1995. godine sada omugućeno da uživa u dostojanstvu i osnovnim pravima, a naglašava da i zbog većeg broja omogućenih poseta nije potrebno puštanje na lečenje na slobodi.

„Ima koristi od izuzetnog režima poseta, koji mu omogućava čest kontakt sa prijateljima i porodicom, a članovi porodice imaće priliku da budu sa njim i u poslednjim trenucima", navodi se u zaključku.

Mladićevi advokati su treći put do sada podneli zahtev za raniji otpust 23. aprila, ovog puta dodajući da se traži „hitno" puštanje na „ privremenu ili uslovnu slobodu iz humanitarnih razloga budući da pati od neizlečive bolesti i bliži se kraju života", piše agencija Beta.

Odbrana je naglasila da je Mladićevo zdravlje „nepovratno" narušeno kao posledica poslednjeg „medicinskog incidenta" koji je preživeo u aprilu i da se on „bliži kraju života".

U zahtevu su precizirali da Mladić, koji ima 84 godine, pati od „hroničnog zakazivanja srca i bubrega, dijabetesa i moždanih udara" i da ne može da komunicira, zbog čega je neophodno da on bude pod celodnevnim lekarskim nadzorom, što je „nemoguće u odeljenju za palijativnu negu" u pritvoru suda u Hagu, citira Beta.

Mladić, bivši komandant Vojske Republike Srpske, u junu 2021. osuđen je na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida u Srebrenici i ratnih zločina u Bosni i Hercegovini.

Gati Santana je ranije potvrdila da je Mladić „17. aprila bio prebačen u urgentni centar civilne bolnice iz kojeg je istog dana otpušten u 'stabilnom stanju'".

Organizacije koje okupljaju preživele i rodbinu žrtava rata u Bosni oštro se protive puštanju Mladića iz zatvora, ocenjujući zahtev kao „pravnu taktiku" pre nego humanitarni zahtev.

Zastupnici odbrane tvrde da Mladić većinu vremena provodi u invalidskim kolicima ili u krevetu i da stoga ne postoji rizik od eventualnog bekstva ukoliko bi bio pušten na slobodu.

„Prvog dana po povratku iz bolnice, Mladić je govorio bolje, ali je od tada nerazumljiv i nemoćan da govori", piše u zahtevu odbrane koji citira agencija Beta.

U zahtevu se tvrdi da je Mladić preživeo „moždani udar" na osovu nalaza dvojice srpskih lekara koji su ga 22. aprila posetili i utvrdili da mu je život ugrožen, a „rizik od neizbežne smrti visok", te da mu primerena palijativna nega ne može biti pružena u zatvorskoj bolnici.

Odbrana je zato tražila da general Mladić bude hitno pušten u bolnicu na lokaciji koja je u zahtevu redigovana.

Istovetan zahtev Mladićeve odbrane, sudija Santana je već odbila krajem jula prošle godine.

Iz Mehanizma u Hagu su BBC-ju na srpskom rekli da ne komentarišu pojedinačne slučajeve.

Nenad Vujić, ministar pravde Srbije, rekao je ranije da je država spremna da dostavi dodatne garancije kako bi Mladiću bio odobren zahtev.

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju doneo je ukupno osam kazni doživotnog zatvora, računajući i Mladića.

Mehanizam je osnovao Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija 2010. godine kao naslednika Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju i Ruandu.

Mladićevi raniji zahtevi

Ratko Mladić u sudnici u Hagu
Getty Images
Ratko Mladić u sudnici u Hagu

Ovo nije prvi zahtev Mladićevih advokata za puštanje na lečenje u Srbiju.

U novembru 2025. Mehanizam u Hagu odbio je zahtev da Mladića privremeno pusti na slobodu na sedam dana kako bi prisustvovao komemoraciji preminulom bliskom članu porodice.

U obrazloženju odluke navedeno je da je Žalbeno veće potvrdilo presudu Mladiću za genocid, progon, istrebljenje, ubistvo, deportaciju i nehumana dela prisilnog premeštanja kao zločine protiv čovečnosti, kao i za ubistvo, teror, zlonamerne napade na civile i uzimanje talaca kao kršenja zakona ili običaja ratovanja, zbog čega mu je izrečena kazna doživotnog zatvora.

„Prag za puštanje na slobodu privremene prirode iz saosećajnih razloga, radi prisustvovanja komemoraciji člana porodice, izuzetno je visok“, navela je tada Gati Santana.

I u julu 2025. odbijen je Mladićev zahtev za prevremeno ili privremeno puštanje na slobodu iz humanitarnih razloga.

Tada su advokati tvrdili da boluje od terminalne bolesti, uz napomenu da uslovi pritvora otežavaju odgovarajuću palijativnu negu.

Sud je odgovorio da, iako je njegovo zdravstveno stanje ozbiljno i zahteva svakodnevnu negu, ne postoji akutna terminalna bolest koja bi opravdala puštanje na slobodu.

Prema tadašnjim lekarskim izveštajima, Mladić se nalazio u stabilnom stanju uz povremena poboljšanja, a u zatvorskoj bolnici u Hagu „ima pristup visokospecijalizovanoj nezi, uključujući multidisciplinarni tim i mogućnost redovnog kontakta sa porodicom".

Sud je tada ocenio da njegovo dalje zadržavanje „nije nehumano ni degradirajuće, već da zadovoljava visoke standarde humanog tretmana osuđenih lica".

Hronologija

  • Tužilaštvo u Hagu podiglo je u julu 1995. optužnicu protiv Ratka Mladića
  • Optužen je za genocid i zločine protiv čovečnosti
  • Povukao se iz javnosti nakon objavljivanja optužnice i gubi mu se trag od 2005. godine
  • Mladić je bio u bekstvu deset godina
  • Navodno se skrivao po različitim vojnim objektima
  • Službe bezbednosti su ga uhapsile u kući rođaka u selu Lazarevo u blizini Zrenjanina
  • Vest je 26. maja 2011. objavio tadašnji predsednik Srbije Boris Tadić
  • Protest zbog hapšenja Mladića organizovala je Srpska radikalna stranka, došlo je do sukoba policije i demonstranata
  • Žalba na odluku suda za prebačaj u Hag je odbijena i Mladić je 31. maja 2011. prebačen u pritvorsku jedinicu u Sheveningenu
  • U novembru 2017. osuđen je prvostepeno na doživotnu kaznu zatvora
  • Sud je utvrdio da je kriv za deset od 11 tačaka optužnice, među kojima su genocid, ubistva, teror, proterivanje i napadi na civile
  • Na osnovu pravosnažne odluke suda u Hagu, Mladić je 8. juna 2021. osuđen na doživotnu kaznu zatvora
Nebojša Pavković pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu 28. aprila 2005. godine
Getty Images
Nebojša Pavković pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu 28. aprila 2005. godine

Ko je pušten iz zdravstvenih razloga

Jovica Stanišić i Franko Simatović-Frenki, bivši načelnici Službe državne bezbednosti (SDB) Srbije, osuđeni posle ponovljenog procesa na po 15 godina za udruruženi zločinački poduhvat i zločine nad nesrbima, više puta su privremeno puštani iz Haga u Srbiju iz zdravstvenih razloga.

Nebojša Pavković, nekadašnji načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije, osuđen na 22 godine, pušten je na prevremenu slobodu 28. septembra 2025. zbog lošeg zdravstvenog stanja. Preminuo je 20. oktobra 2025.

Uz isto obrazloženje - humanitarno, Mehanizam je sedam godina pre isteka 30-godišnje kazne pustio Radoslava Brđanina, nekadašnjeg šefa Kriznog štaba takozvane Srpske autonomne oblasti (SAO) Krajina. On je 3. septembra stigao iz zatvora u Danskoj u Banjaluku, gde je preminuo četiri dana kasnije.

Sudsko veće je u novembru 2014. privremeno pustilo na slobodu Vojislava Šešelja, lidera Srpske radikalne stranke (SRS), zbog pogoršanja zdravstvenog stanja.

On je 2018. osuđen na 10 godina zatvora za podsticanje na progona, deportacije i prisilno raseljavanje Hrvata u vojvođanskom selu Hrtkovci na severu Srbije, 1992. godine.

Za razliku od pomenutih slučajeva, sud u Hagu je 2016. odbio zahtev bivšeg predsednika Republike Srpske Radovana Karadžića, tada prvostepeno osuđenog za ratni zločin i genocid u BiH na 40 godina zatvora, da bude pušten na privremenu slobodu kako bi prisustvovao četrdesetodnevnom pomenu mlađem bratu.

BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.

Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]